ŠTO JE FRANJEVAČKI SVJETOVNI RED?

Franjevački svjetovni red je javno vjerničko društvo čiji članovi, kao pripadnici crkvenoga reda, na temelju posebnoga Božjeg poziva i danog obećanja evanđeoskog života, teže savršenstvu života opslužujući Pravilo FSR-a, živeći evanđelje na način sv. Franje u bratstvu i posred svjetovnih okolnosti.

FSR - otvoren je svim vjernicima i pripadaju mu muževi i žene, mladić i djevojke, kao i klerici, te Bogu posvećeni svjetovnjaci.

FRANJEVAČKI - Zajedništvo življenja u velikoj franjevačkoj obitelji, život po Evanđelju, po uzoru na Sv. Franju.

SVJETOVNI - Članovi ostaju u svijetu, u svojim obiteljima, na radnim mjestima. U uvjetima svakodnevnog života svjedoče svoju vjeru u susretu sa svim ljudima.

RED - Crkvena institucija, pod autoritetom Crkve, koja odobrava način života, potvrđuje Pravilo i Konstitucije, Međunarodni Statut i Obrednik. Prvo pravilo svih franjevaca po želji Sv. Franje je sv. Evanđelje, a po Savjetu Crkve Sv. Franjo je napisao i posebno Pravilo. To je Pravilo oblik ili uputa za život u duhu Evanđelja, zato je kratko i ne podliježe bitnim promjenama.

KAKO POSTATI ČLAN FSR?

Imati želju i volju izdići se iz svakodnevnice kršćanske osrednjosti i prihvatiti zov Evanđelja po uzoru na Sv. Franju. Proći pripravu i upoznati se sa naravi i svrhom bratstva.
Proći novicijat  tj. bližu pripravu, a potom pred članovima Zajednice položiti Obećanja da će živjeti po pravilima FSR. Živjeti Evanđelje u svijetu prema primjeru Sv. Franje.

DJELOVANJE-CILJEVI

Svrha ulaska u Franjevački svjetovni red ili općenitije svrha osnutka Franjevačkoga svjetovnog rada jest živjeti Evanđelje po primjeru našega svetog oca Franje Asiškog i činiti sve da se na taj način posvetimo i živimo intenzivnijim duhovnim životom.
Takvim življenjem po Evanđelju braća i sestre u FSR-u postaju prikladnija za sudjelovanje u životu i poslanju cijele Crkve, služe Crkvi, pomažu naviještanje Evanđelja, spremni su za pomaganje u svim poslovima svoje franjevačke i crkvene zajednice, spremni su za svako dobro djelo, a osobito na ona po kojima će moći pomagati svojoj braći u bijedi, siromašnima (Caritas).
U načinu života i rada žele biti uzorni u svom obiteljskom životu, čisti i pošteni u svom svakodnevnom komuniciranju s ljudima, odgovorni i zauzeti u svojim društvenim obvezama. Stoga, svi mi koji želimo živjeti u ozračju franjevačke - Franjine duhovnosti - pozvani smo živjeti Evanđelje po Franjinu primjeru, živjeti Evanđelje tako da svojem životu dajemo „proziran lik“, tj. lik kroz koji će Bog biti vidljiv, uočljiv ljudi¬ma koji žive među nama.
Živjeti Evanđelje znači graditi svoju osobnost, graditi je uporno i mukotrpno, u svemu živjeti pred Bogom i s Bogom. Svaki čovjekov put započinje u njemu sa¬mome. Dok ne kažemo svoj „da“, dok ne kažemo „neka bude volja tvoja“. Istom tim izrazima predanja postajemo Božji suputnici u hodu vremenom i prosto¬rom koji nam je istodobno i dar i poziv i poslanje. Mi tek tada postajemo sposobna bića, postajemo sposobni biti braća i sestre. I upravo po istinski življenim bratskim odnosima ukorjenju¬jemo Evanđelje u ovaj svijet. Tek kao braća i sestre snažno ža¬rimo novost života s Bogom u ovaj naš svijet, pa će nam tada s pravom i s radošću govoriti: „Gle, kako je lijepo i kako je do¬bro kao braća zajedno živjeti“ (Ps 133,1).
To je ono što se od članova Franjevačkoga svjetovnog reda traži, to je ono što braća i sestre trebaju živjeti u FSR-u.

IZ DRUGIH IZVORA:

Povijest

• • Franjevački svjetovni red ustanovljen je u nadahnuću i po djelovanju svetoga Franje Asiškoga (1182-1226). Sveti Franjo je osnivač triju Franjevačkih redova: Prvoga (muški, redovnici), Drugoga (ženski, klarise - po sv. Klari) i Trećega (za ljude u svijetu). Zato se Franjevački svjetovni red (FSR) dugo nazivao i “Treći red sv. Franje”, a pripadnici toga Reda “trećoreci”.
  • U Franjino vrijeme i neposredno poslije njega braća i sestre koji su željeli živjeti po primjeru sv. Franje, ali ostajući u svijetu, nazivali su se “Pokornička braća”, a potom i “Braća trećega Pravila”.
  • Općenito se smatra da su prvi trećoreci bili bračni par Lukezije i Buonadonna iz Toskane.

Naziv

• • “Franjevački”: jer osobe koje ulaze u to zajedništvo nastoje živjeti Evanđelje po primjeru sv. Franje. Prožima ih njegov duh i oduševljava njegova radikalnost.
  • “Svjetovni”: jer osobe ostaju u svijetu, u svojim obiteljima, na svome radnom mjestu vezane svojim redovitim staleškim dužnostima. Ne povlače se (osim kod tzv. “Trećih samostanskih redova”) u samostane ili u slične zajednice.
  • “Red”: jer se radi o instituciji iza koje stoji Crkva svojim autoritetom. Crkva potvrđuje taj način života, daje mu potrebne okvire, obrede, potvrđuje Pravilo, Konstitucije, Obrednik i drugo. Crkva računa na primjeran život, na svjedočenje i na molitvu članova FSR-a.

Pravilo

• • Prvo Pravilo FSR-a je tzv. “Memoriale” iz 1221. godine. To je Pravilo preradio za FSR veliki prijatelj sv. Franje papa Grgur IX 1228. godine.
  • Drugo Pravilo za FSR izradio je franjevac, papa Nikola IV 1289. godine. Ono ostaje na snazi skoro punih 600 godina.
  • Treće Pravilo izdaje trećoredac, papa Leon XIII 1883. godine.
  • Posljednje i za nas danas važeće, Pravilo potvrdio je svojom apostolskom vlašću papa Pavao VI 24. lipnja 1978. godine.

Narav

• • FSR je organizirano zajedništvo članovi kojeg žive po cijelome svijetu. Računa se da ima preko 1.500,000 članova i kandidata toga zajedništva. Red vodi Internacionalno vijeće koje ima svoje sjedište u Rimu. Generalna ministra vijeća i prema tome i glavna predstavnica FSR-a pred Crkvom i svijetom jest Encarnación del Pozo.
  • Svaki narod ima svoje Nacionalno vijeće. Ministar našega Nacionalnog vijeća jest brat Vid Mato Batorović, a Vijeće ima svoje sjedište u Zagrebu (Kaptol 9).
  • Daljnje su organizacijske podjele po regijama-područjima kojih kod nas ih ima ukupno pet.
  • Braća i sestre (tako se međusobno nazivaju i osjećaju) svoje zajedništvo na najkonkretniji način proživljavaju u malim bratstvima ili zajednicama FSR-a vezanim uz naše samostane i župe. Takve zajednice imaju također svoje vodstvo u koje je uključen i tzv. duhovni asistent (to je uglavnom svećenik - franjevac).

Znakovi

• • Medaljica: koja ima redovito na sebi lik sv. Franje, a s druge strane ili lik sv. Klare ili lik Bogorodice.
  • Značka: predstavlja franjevački grb, tj. dvije prekrižene ruke (jedna gola: Kristova, i druga obučena, Franjina), obadvije sa znakom rane od čavla. Po sredini je križ(Tau).
  • Znak “Tau”: označuje tzv. franjevački križ; može se nositi kao značka ili kao privjesak o vratu.
  • Škapular: simbolični komadić redovničke odjeće.
  • Pojas: dio franjevačke redovničke odjeće sa znakovima triju zavjeta.
  • Prikladno je da članovi FSR-a kod zajedničkih susreta znakove nose na vidljiv način, ovisno o naravi i namjeni znakova.

Svrha

• • Braća i sestre žive evanđelje po primjeru sv. oca Franje i čine sve da se na taj način posvete intenzivnim duhovnim životom;
  • takvim životom po evanđelju braća i sestre FSR-a postaju prikladni za sudjelovanje u životu i poslanju cijele Crkve, služe u Crkvi, pomažu širenju evanđelja, spremni su za najponiznije pomaganje u svim poslovima svoje crkvene zajednice;
  • spremni su na svako dobro djelo, osobito na ona po kojima će moći pomagati siromašnijima, svojoj braći u bijedi (Caritas);
  • sudjeluju u brigama i mukama cijeloga svijeta, bore se za mir, njeguju ekumenizam, podržavaju sva nastojanja za čistoću i ljepotu prirode i ljudskoga okoliša;
  • u načinu života i rada žele biti uzorni u svome obiteljskom životu, čisti i pošteni u svome svakodnevnom ophođenju s ljudima, odgovorni i zauzeti u svojim društvenim obvezama.

Kako postati član

• • “Simpatizirati” s Franjom i njegovim idealima.
  • Prijaviti se ispunjenom “prijavnicom” ili molbom. Time se postaje “kandidatom”. Kandidatura traje oko 6 mjeseci.
  • U organizaciji zajednice upriliči se svečanost “ulaska u Red”, tj. ulaska u godinu formacije za FSR; to je godina “novicijata”.
  • Po završenom novicijatu, svaki član položi pred zajednicom svoja OBEĆANJA ili ZAVJETE na Pravilo FSR-a i život po njemu.
  • Kroz kandidaturu i novicijat obavljaju se osobite pouke i sastanci, te duhovne obnove radi upoznavanja toga života, lika sv. Franje, temelja duhovnoga života, života Crkve te se odgaja za intenzivnije zajedništvo vjernika.
  • Cjelokupna mjesna zajednica FSR-a nastavlja živjeti svoje zajedništvo mjesečnim skupštinama i drugim sastancima koji služe životu braće i sestara i svrsi samoga FSR-a.
  • Za druge informacije obrati se:
  • duhovnom asistentu ili kojemu drugom svećeniku.
  • nekome članu FSR-a, a osobito onima koji imaju u zajednici službe voditelja bratstva, te učitelja kandidata i novaka ili druge odgovornosti. Za dobru informaciju postoje i knjige:

1.  O životu sv. Franje

2.  Iz franjevačke duhovnosti - o duhovnom životu

3.  Pravilo i tumačenje

• • Osobito prikladno sredstvo informiranja i rasta jest časopis franjevačkih zajednica “Brat Franjo”.

Iz života sv. Franje

• • 1182. Rodio se u Asizu. Roditelji su mu Petar Bernardone i majka Ivana nazvana Dona Pika.
  • 1202.-1203. Za vrijeme zatočeništva u Peruđi Franjo počinje razmišljati o novome stilu života.
  • 1205. Tajanstveni san u Spoletu: “Franjo, tko ti može više učiniti: gospodar ili sluga?” “Zašto umjesto Gospodara tražiš slugu?”
  • Iste godine s raspela u crkvici Sv. Damjana čuje: “Idi, Franjo, i popravi moju kuću koja se ruši!”
  • 1207. Pred biskupom Asiza biva razbaštinjen od zemaljskoga oca.
  • 1208. Sluša u Porcijunkuli evanđelje o poslanju apostola i prepoznaje ga kao temelj svoga poziva.
  • 1209. 16. travnja s prvih 12 drugova dolazi u Rim gdje papa Inocent III usmeno potvrđuje njegov način života. Tako nastaje Prvi franjevački red, Red manje braće.
  • 1211. 28. ožujka u Porcijunkuli prima u svoje bratstvo Klaru, i tako nastaje Red siromašnih gospođa - klarise.
  • 1212. U Alvianu obećaje Franjo Pravilo za one koji žive u svijetu: prva ideja o Trećem franjevačkom redu, danas Franjevački svjetovni red.
  • Iste godine Franjo s nekolicinom braće polazi u Siriju, ali se zbog “protivnih vjetrova” mora zaustaviti na našoj obali. Uz taj događaj vezane su i tradicije o Franjinu boravku u Zadru, Dubrovniku, Splitu i Zagrebu.
  • 1216. Netom izabrani novi papa Honorije III u Peruđi odobrava Franji “Porcijunkulski oprost”.
  • 1219.-1220. Drugi put polazi u Siriju i pohađa Svetu zemlju.
  • 1220. 16. siječnja Prvi franjevački mučenici u Maroku.
  • 1221. Kapitul na rogožinama. Iste godine “Treći red” dobiva čvršću organizaciju.
  • 1223. 29. studenoga Papa Honorije III potvrđuje Pravilo Reda manje braće što ga je Franjo sastavio u Fonte Colombu. Iste godine o Božiću događaj u Grecciju.
  • 1224. Na La Verni u rujnu Franjo prima svete rane.
  • 1225. U zimi boravi u Sv. Damjanu gdje vjerojatno sastavlja jedan dio “Pjesme stvorova”.
  • 1226. uvečer 3. listopada U blizini crkvice Porcijunkule Franjo umire.
  • 1228. 16. srpnja Papa Grgur IX proglašava Franju svetim.
  • 1979. papa Ivan Pavao II proglašava Franju zaštitnikom ekologa.

Izdano kao prilog časopisa “Brat Franjo”, br. 2/90.
dr. o. Zvjezdan Vjekoslav Linić

Povijest

•  
  • Franjevački svjetovni red ustanovljen je u nadahnuću i po djelovanju svetoga Franje Asiškoga (1182-1226). Sveti Franjo je osnivač triju Franjevačkih redova: Prvoga (muški, redovnici), Drugoga (ženski, klarise - po sv. Klari) i Trećega (za ljude u svijetu). Zato se Franjevački svjetovni red (FSR) dugo nazivao i “Treći red sv. Franje”, a pripadnici toga Reda “trećoreci”.
  • U Franjino vrijeme i neposredno poslije njega braća i sestre koji su željeli živjeti po primjeru sv. Franje, ali ostajući u svijetu, nazivali su se “Pokornička braća”, a potom i “Braća trećega Pravila”.
  • Općenito se smatra da su prvi trećoreci bili bračni par Lukezije i Buonadonna iz Toskane.

Naziv

•  
  • “Franjevački”: jer osobe koje ulaze u to zajedništvo nastoje živjeti Evanđelje po primjeru sv. Franje. Prožima ih njegov duh i oduševljava njegova radikalnost.
  • “Svjetovni”: jer osobe ostaju u svijetu, u svojim obiteljima, na svome radnom mjestu vezane svojim redovitim staleškim dužnostima. Ne povlače se (osim kod tzv. “Trećih samostanskih redova”) u samostane ili u slične zajednice.
  • “Red”: jer se radi o instituciji iza koje stoji Crkva svojim autoritetom. Crkva potvrđuje taj način života, daje mu potrebne okvire, obrede, potvrđuje Pravilo, Konstitucije, Obrednik i drugo. Crkva računa na primjeran život, na svjedočenje i na molitvu članova FSR-a.

Pravilo

•  
  • Prvo Pravilo FSR-a je tzv. “Memoriale” iz 1221. godine. To je Pravilo preradio za FSR veliki prijatelj sv. Franje papa Grgur IX 1228. godine.
  • Drugo Pravilo za FSR izradio je franjevac, papa Nikola IV 1289. godine. Ono ostaje na snazi skoro punih 600 godina.
  • Treće Pravilo izdaje trećoredac, papa Leon XIII 1883. godine.
  • Posljednje i za nas danas važeće, Pravilo potvrdio je svojom apostolskom vlašću papa Pavao VI 24. lipnja 1978. godine.

Narav

•  
  • FSR je organizirano zajedništvo članovi kojeg žive po cijelome svijetu. Računa se da ima preko 1.500,000 članova i kandidata toga zajedništva. Red vodi Internacionalno vijeće koje ima svoje sjedište u Rimu. Generalna ministra vijeća i prema tome i glavna predstavnica FSR-a pred Crkvom i svijetom jest Encarnación del Pozo.
  • Svaki narod ima svoje Nacionalno vijeće. Ministar našega Nacionalnog vijeća jest brat Vid Mato Batorović, a Vijeće ima svoje sjedište u Zagrebu (Kaptol 9).
  • Daljnje su organizacijske podjele po regijama-područjima kojih kod nas ih ima ukupno pet.
  • Braća i sestre (tako se međusobno nazivaju i osjećaju) svoje zajedništvo na najkonkretniji način proživljavaju u malim bratstvima ili zajednicama FSR-a vezanim uz naše samostane i župe. Takve zajednice imaju također svoje vodstvo u koje je uključen i tzv. duhovni asistent (to je uglavnom svećenik - franjevac).

Znakovi

•  
  • Medaljica: koja ima redovito na sebi lik sv. Franje, a s druge strane ili lik sv. Klare ili lik Bogorodice.
  • Značka: predstavlja franjevački grb, tj. dvije prekrižene ruke (jedna gola: Kristova, i druga obučena, Franjina), obadvije sa znakom rane od čavla. Po sredini je križ(Tau).
  • Znak “Tau”: označuje tzv. franjevački križ; može se nositi kao značka ili kao privjesak o vratu.
  • Škapular: simbolični komadić redovničke odjeće.
  • Pojas: dio franjevačke redovničke odjeće sa znakovima triju zavjeta.
  • Prikladno je da članovi FSR-a kod zajedničkih susreta znakove nose na vidljiv način, ovisno o naravi i namjeni znakova.

Svrha

•  
  • Braća i sestre žive evanđelje po primjeru sv. oca Franje i čine sve da se na taj način posvete intenzivnim duhovnim životom;
  • takvim životom po evanđelju braća i sestre FSR-a postaju prikladni za sudjelovanje u životu i poslanju cijele Crkve, služe u Crkvi, pomažu širenju evanđelja, spremni su za najponiznije pomaganje u svim poslovima svoje crkvene zajednice;
  • spremni su na svako dobro djelo, osobito na ona po kojima će moći pomagati siromašnijima, svojoj braći u bijedi (Caritas);
  • sudjeluju u brigama i mukama cijeloga svijeta, bore se za mir, njeguju ekumenizam, podržavaju sva nastojanja za čistoću i ljepotu prirode i ljudskoga okoliša;
  • u načinu života i rada žele biti uzorni u svome obiteljskom životu, čisti i pošteni u svome svakodnevnom ophođenju s ljudima, odgovorni i zauzeti u svojim društvenim obvezama.

Kako postati član

•  
  • “Simpatizirati” s Franjom i njegovim idealima.
  • Prijaviti se ispunjenom “prijavnicom” ili molbom. Time se postaje “kandidatom”. Kandidatura traje oko 6 mjeseci.
  • U organizaciji zajednice upriliči se svečanost “ulaska u Red”, tj. ulaska u godinu formacije za FSR; to je godina “novicijata”.
  • Po završenom novicijatu, svaki član položi pred zajednicom svoja OBEĆANJA ili ZAVJETE na Pravilo FSR-a i život po njemu.
  • Kroz kandidaturu i novicijat obavljaju se osobite pouke i sastanci, te duhovne obnove radi upoznavanja toga života, lika sv. Franje, temelja duhovnoga života, života Crkve te se odgaja za intenzivnije zajedništvo vjernika.
  • Cjelokupna mjesna zajednica FSR-a nastavlja živjeti svoje zajedništvo mjesečnim skupštinama i drugim sastancima koji služe životu braće i sestara i svrsi samoga FSR-a.
  • Za druge informacije obrati se:
  • duhovnom asistentu ili kojemu drugom svećeniku.
  • nekome članu FSR-a, a osobito onima koji imaju u zajednici službe voditelja bratstva, te učitelja kandidata i novaka ili druge odgovornosti. Za dobru informaciju postoje i knjige:

1.  O životu sv. Franje

2.  Iz franjevačke duhovnosti - o duhovnom životu

3.  Pravilo i tumačenje

·          

•  
  • Osobito prikladno sredstvo informiranja i rasta jest časopis franjevačkih zajednica “Brat Franjo”.

Iz života sv. Franje

•  
  • 1182. Rodio se u Asizu. Roditelji su mu Petar Bernardone i majka Ivana nazvana Dona Pika.
  • 1202.-1203. Za vrijeme zatočeništva u Peruđi Franjo počinje razmišljati o novome stilu života.
  • 1205. Tajanstveni san u Spoletu: “Franjo, tko ti može više učiniti: gospodar ili sluga?” “Zašto umjesto Gospodara tražiš slugu?”
  • Iste godine s raspela u crkvici Sv. Damjana čuje: “Idi, Franjo, i popravi moju kuću koja se ruši!”
  • 1207. Pred biskupom Asiza biva razbaštinjen od zemaljskoga oca.
  • 1208. Sluša u Porcijunkuli evanđelje o poslanju apostola i prepoznaje ga kao temelj svoga poziva.
  • 1209. 16. travnja s prvih 12 drugova dolazi u Rim gdje papa Inocent III usmeno potvrđuje njegov način života. Tako nastaje Prvi franjevački red, Red manje braće.
  • 1211. 28. ožujka u Porcijunkuli prima u svoje bratstvo Klaru, i tako nastaje Red siromašnih gospođa - klarise.
  • 1212. U Alvianu obećaje Franjo Pravilo za one koji žive u svijetu: prva ideja o Trećem franjevačkom redu, danas Franjevački svjetovni red.
  • Iste godine Franjo s nekolicinom braće polazi u Siriju, ali se zbog “protivnih vjetrova” mora zaustaviti na našoj obali. Uz taj događaj vezane su i tradicije o Franjinu boravku u Zadru, Dubrovniku, Splitu i Zagrebu.
  • 1216. Netom izabrani novi papa Honorije III u Peruđi odobrava Franji “Porcijunkulski oprost”.
  • 1219.-1220. Drugi put polazi u Siriju i pohađa Svetu zemlju.
  • 1220. 16. siječnja Prvi franjevački mučenici u Maroku.
  • 1221. Kapitul na rogožinama. Iste godine “Treći red” dobiva čvršću organizaciju.
  • 1223. 29. studenoga Papa Honorije III potvrđuje Pravilo Reda manje braće što ga je Franjo sastavio u Fonte Colombu. Iste godine o Božiću događaj u Grecciju.
  • 1224. Na La Verni u rujnu Franjo prima svete rane.
  • 1225. U zimi boravi u Sv. Damjanu gdje vjerojatno sastavlja jedan dio “Pjesme stvorova”.
  • 1226. uvečer 3. listopada U blizini crkvice Porcijunkule Franjo umire.
  • 1228. 16. srpnja Papa Grgur IX proglašava Franju svetim.
  • 1979. papa Ivan Pavao II proglašava Franju zaštitnikom ekologa.
  •  

Izdano kao prilog časopisa “Brat Franjo”, br. 2/90.
dr. o. Zvjezdan Vjekoslav Linić